Da li ste se ikada zapitali kako da dete koje ne želi da izađe napolje pretvorite u malog istraživača? Odgovor je jednostavan – kroz igru!

Igra nije samo zabava. To je prirodan jezik dece – način na koji istražuju svet, razvijaju veštine i grade odnose. Kada igru prenesemo u prirodu ostvarujemo uslove za zdrav razvoj, porodično povezivanje i stvaranje nezaboravnih uspomena.

Zašto deca ponekad ne žele napolje?

U svetu punom obaveza, u kome vreme teče velikom brzinom, a deca rastu sa ekranima kao utešnom nagradom za poslušnost, priroda često izgubi bitku. Roditelji u nedostatku vremena, ili inspiracije, dozvoljavaju deci da provode i previše vremena u virtuelnom svetu. Često im je teško da smisle aktivnosti koje bi decu privukle – naročito ako i sami nisu odrasli u duhu igre napolju. Dodajmo tome još i odsustvo društva, loše vreme ili samo umor roditelja. Deca se brzo naviknu na instant sadržaje, a kada napolju nema zabave”, dosada ih brzo sustigne i lakše posežu za zabavom na ekranu.

Dobra vest? Sve se menja kad se u priču uključi igra! 

U nastavku vam dajemo predloge aktivnosti i igara po različitim uzrastima.

Igre u prirodi po uzrastima

1–2 godine: svet otkrivanja

U ovom uzrastu, važno je pustiti dete da istražuje slobodno i bez pritiska. Fokus je na čulima i pokretu.

  • Pogodi ko sam – imitacija pokreta i zvukova životinja;

  • Šta je to? – dete pokazuje, ti imenuješ: kamen, cvet, mrav…

  • Igra senki – pokazujte senke, skačite po njima, pravite oblike i crtajte pomoću senki…

  • Tiha šetnja – šetnja u tišini uz osluškivanje zvukova prirode, koje potom opisuju na osnovu doživljaja i pogađaju od čega je nastao zvuk;
  • Stopala u prirodi – hodanje bosih nogu po travi, zemlji, pesku, nakon čega deca opisuju osećaj.

3–4 godine: radoznali istraživači

Deca sada razumeju pravila i mogu se upustiti u jednostavne zadatke i igre uloga.

  • Potraga za prirodnim blagom – napravi listu zadataka: nađi šišarku, kamen u obliku srca, tri lista različite boje…

  • Gađanje šišarkama u metu – nacrtaj metu na zemlji i bacajte šišarke;

  • Pecanje grančicom – improvizuj štap i „pecaj“ lišće iz bare;

  • Prirodni foto-izazov – dajte deci da fotografišu npr. 5 aznimljivih stvari iz šetnje;
  • Prirodna kuhinja – pravljenje čorbe od zemlje, trave, cveća…

5–7 godina: mali avanturisti

Ovaj uzrast voli izazove, takmičenja i priče koje prate igru.

  • Mapa prirode – nacrtajte zajedno mapu šume ili parka i pronađite „blago“;

  • Pravljenje skloništa – od grana, lišća i kamenja, kreirajte tajni kutak;

  • Priroda kao scena – improvizujte predstavu koristeći šišarke kao glumce;

  • Mapiranje dana – deca crtaju mapu gde su sve bila toga dana;
  • Trka sa zadacima – dajte deci spisak zadataka i organizujte trku sa merenjem vremena;
  • Prirodni memory – ponudite deci 5 predmeta i prirode da zapamte po datom redosledu, potom ih skloniti i zatražiti od dece da ponove.

Uloga roditelja: vođa ili posmatrač?

Nekad je detetu potrebno da ga povučete i vodite kroz igru, a nekad je dovoljno da ga samo posmatrate dok istražuje. Bilo da ste posmatrač, predlagač ideja ili se igrate zajedno sa svojim mališanom, postarajte se da svi podejdnako uživate.

Saveti:

  • Počni s igrom, pa se postepeno povuci i pusti dete da vodi. Tako će dete jačati samopouzdanje;

  • Postavljaj pitanja koja će razigrati maštu vašeg mališana: „Šta bismo još mogli da pronađemo?…“

  • Ne žuri. Nekada je najlepša igra u sedenju na travi i posmatranju.

  • Pustite dete da bude glasno, da se isprlja, da istražuje. Priroda je idealno mesto za to.

Kada prirodu pretvoriš u igralište, dete više neće pitati “Moram li napolje?”, već “Kada idemo?”.

Uz malo mašte, čak i najobičniji izlet može postati uzbudljiva ekspedicija. Neka igra bude vaša svakodnevna rutina – jer uz nju deca uče da vole prirodu i razvijaju zdrav odnos prema svetu oko sebe.